Reč katarza vodi poreklo od grčke reči katharsis što znači pročišćenje. U filozofiji, katarza se odnosi na duhovno i moralno pročišćenje, koje ima za cilj da dovede do duhovne ravnoteže.
Aristotel u svom delu „Poetika“ govori o katarzi kao dejstvu grčke tragedije na publiku. Aristotelovo učenje o katarzi je bilo dvosmisleno, jer je ukazivalo na smanjenje emocionalne tenzije gledaoca, pročišćenje i oplemenjivanje njihove duše. Sa druge strane, emocionalna tenzija gledaoca postaje prefinjenija, kada učestvuje u emocijama koje postaju umetnički opisane. Ovo drugo shvatanje je etičko shvatanje katarze, gde teagedija pored toga što čisti i oplemenjuje, ujedno rađa spokojstvo, usavršavanje putem gledanja, čitanja ili učestvovanja u nekoj radnji.
Shvatanje katarze prema Frojdu
U psihoanalitičkom smislu katarza se, prema Frojdu, shvata kao oslobađanje od tenzije, strepnje, naboja, kada se negativni događaji, neprijatni, traumatski, koji su potisnuti, ponovo preživljavaju. Ovakvo shvatanje katarze bi se moglo uporediti sa abreakcijom, gde ima samo pražnjenja, ali ne i uvida u poreklo abreagovanih emocija. Slično Frojdovom shvatanju katarze, imali su i poznati psihoanalitički teoretičar Fenihel, koji je na katarzu gledao kao na regresivnu pojavu, kao i Ferenci, koji je smatrao da neo katarza predstavlja znak da je u psihoterapiji otpor slomljen. Međutim, poznati psihodramatičar Moreno, isticao je pored značaja pražnjenja potisnutih emocija, značaj uvida u poreklo i značenje iste. Time je objasnio i mentalnu stranu katarze, čiju vrednost ne bi nikako trebalo ni precenjivati ni potcenjivati. Emocionalno pražnjenje bez uvida služi samo rasterećenju, ali ne i oslobađanju patnje.
Katarza može biti lekovita ako osvestimo svoje nagomilane, abreagovane emocije i u psihoterapijskom radu ih proradimo. U tome se i ogleda značaj psihoterapijskog rada, koji prevashodno ima za cilj da nam pomogne da steknemo uvid u svoje emocije, obrasce ponašanja i radom na njima, ojačamo svoju ličnost, poboljsamo kvalitet života, oslobodimo se patnje i postanemo zadovoljni. Katarza je u tom procesu jako značajna i terapeutu i klijentu.
Autorka teksta: Tamara Stojanović